Razgovor s Gayle Porter na ATAAC konferenciji

Razgovor s Gayle Porter na ATAAC konferenciji

Jedna od predavačica na konferenciji ATAAC 2016 bila je i logopedica Gayle Porter iz Australije, vrlo poznata osoba iz svijeta AAC-a.

Materijale s njenog predavanja možete pronaći ovdje: PODD and AAC

U nastavku pročitajte intervju s Gayle Porter koji je pripremila Nika Vukelić, studentica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu...

Gayle Porter je logopedica iz Melbournea s preko 30 godina iskustva u radu s osobama sa složenim komunikacijskim potrebama, osobito s osobama s cerebralnom paralizom i tjelesnim oštećenjima. Radi u Edukacijskom centru za cerebralnu paralizu (Cerebral Palsy Education Centre) u predgrađu Melbournea te vodi privatni logopedski kabinet gdje radi prvenstveno s djecom sa složenim komunikacijskim potrebama. Gospođa Porter razvila je i set predložaka i smjernica za njihovu upotrebu pod nazivom Pragmatic Organisation Dynamic Display (PODD); ovi se predlošci mogu iskoristiti za izradu komunikacijskih knjiga ili unutar komunikatora koje pak djeca mogu koristiti u svojoj svakodnevnoj komunikaciji kod kuće, u školi i u svojoj zajednici.

N: Molim Vas, recite nam ukratko nešto o sebi – tko ste, čime se bavite i kako ste se uključili u polje potpomognute komunikacije (AAC).

G: Ja sam Gayle Porter, dolazim iz Melbournea i po struci sam logoped. U polju potpomognute komunikacije radim već više od 30 godina. Imam puno radnog iskustva s cerebralnom paralizom i drugim tjelesnim oštećenjima te usko surađujem s ostalim stručnjacima koji rade s ovom populacijom. Zaposlena sam u Edukacijskom centru za cerebralnu paralizu (Cerebral Palsy Education Centre). Naš je pristup prema svakoj osobi holistički – radimo na razvoju govora, ukoliko je to moguće, i uvijek koristimo potpomognutu komunikaciju, budući da ona potiče ne samo razvoj komunikacije, nego i razvoj govora. 

Gayle Porter ATAAC 2016

N: Rekli ste da radite u Edukacijskom centru za cerebralnu paralizu. Jeste li Vi osnovali Centar? Koje sve usluge Centar pruža?

G: Ja sam jedan od suosnivača centra, osnovala sam ga zajedno s Claire Cotter koja je radni terapeut, Lynn Carter koja je fizioterapeut i obiteljima djece s cerebralnom paralizom. Želja nam je bila pružiti stručnu intervenciju djeci prvenstveno koristeći načela konduktivnog obrazovanja*, ali i metode i strategije drugih pristupa. U centru pružamo usluge rane intervencije od rođenja do 6. godine, pojedinačne usluge radnog terapeuta, fizioterapeuta i logopeda djeci svih dobi i njihovim obiteljima te dodatne usluge za djecu uključenu u redovni sustav obrazovanja koje se većinom pružaju u sklopu grupe. Specijalizirani smo za pružanje usluga djeci s cerebralnom paralizom i sličnim motoričkim poremećajima. Dio financijskih sredstava dobivamo od australske vlade kroz razne programe o skrbi i razvoju djece u ranom djetinjstvu (Early Childhood Care and Development Programs), no veći je dio sredstava oduvijek dolazio od raznih dobrotvornih akcija te od samih roditelja djece s cerebralnom paralizom. 

*Konduktivno obrazovanje metoda je učenja pomoću koje pojedinci s neurološkim i tjelesnim oštećenjima uče svjesno izvoditi radnje koje djeca bez tih oštećenja uče kroz tipična životna iskustva. Djecu se potiče na samostalno rješavanje problema s ciljem što boljeg funkcioniranja u svakodnevnim životnim okolnostima.

N: Razvili ste sustav predložaka – Pragmatic Organisation Dynamic Display (PODD). O čemu je točno riječ? Tko ga sve može koristiti i kako se primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji?

G:  Kada je riječ o pomagalu za potpomognutu komunikaciju, postoje dvije glavne, opće poznate komponente: hardver, što može biti papir, iPad ili bilo koji komunikator te softver, dakle program ili aplikacija. Međutim, postoji i treća komponenta o kojoj se, prema mom mišljenju, ne priča dovoljno, a to je organizacija jezika. Kako su riječi posložene unutar sustava? Postoji nekoliko sustava organizacije jezika poput organizacije jezika po kategorijama (imenice, glagoli i dr.), temeljnih rječnika sastavljenih od pojedinih riječi, riječi raspoređenih prema kontekstu kojem pripadaju i dr. PODD predstavlja način organizacije rječnika sastavljenog od pojedinih riječi i simbola unutar komunikacijske knjige ili pak komunikatora; cilj je PODD-a pružiti rječnik koji će osoba kontinuirano moći koristiti u komunikaciji u raznim okruženjima, za prenošenje raznih poruka i razgovor o raznim temama. Dakle, ovdje nije riječ o uređaju ili određenom programu, već o načinu na koji je jezik posložen, a koji se može koristiti u sklopu različitih programa i uređaja i potpuno prilagoditi svakoj pojedinoj osobi. Osim što olakšava komunikaciju samoj osobi sa složenim komunikacijskim potrebama, PODD komunikaciju olakšava i komunikacijskim partnerima, pa čak i onima izvan neposrednog kruga ljudi s kojima osoba komunicira, budući da je sustav logično organiziran zbog čega ga je lakše pratiti i osobu slušati, lakše nego u nekim drugim sustavima komunikacije. Više detalja o PODD-u možete saznati ovdje: www.spectronics.com.au/product/pragmatic-organisation-dynamic-display-podd-communication-books-direct-access-templates 

Gayle Porter PODD

N: Je li potpomognuta komunikacija opće poznata i opće prihvaćena u Australiji? Je li javnost upoznata s njom?

G: Potpomognuta komunikacija ima dugu povijest u Australiji. Njezina je uloga vrlo dobro prepoznata i javnost, kao i sami korisnici, vrlo dobro reagiraju na nju. Ljudi znaju o čemu je riječ kada se susretnu s nekim od pomagala iz polja potpomognute komunikacije i većina je ljudi svjesna da osoba pomoću pomagali želi i može komunicirati, što toj osobi uvelike olakšava samu komunikaciju. Međutim, putujući svijetom u sklopu svog rada primijetila sam da je upotreba potpomognute komunikacije vrlo nejednaka – u nekim je dijelovima vrlo razvijena i u širokoj upotrebi, u nekima je tek u povojima, a ponekad je čak niti nema. Sretna sam što živim u Melbourneu gdje djeluje udruga Scope koja pruža podršku osobama s tjelesnim, intelektualnim i višestrukim teškoćama u svakodnevnom životu. Između ostalog, Scope shvaća važnost pristupa osobe komunikaciji pa tako potiče razne ustanove da osobama sa složenim komunikacijskim potrebama omoguće pristup komunikaciji. Dakle, cilj im je izjednačiti važnost pristupa komunikaciji s važnošću fizičkog pristupa nekom mjestu – jednako kao što brojne ustanove omogućuju pristup osobama smanjene pokretljivosti koje su, primjerice, u kolicima, tako mogu i omogućiti pristup u vidu potpomognute komunikacije. Takve su ustanove označene posebnim simbolom, što znači da su komunikacijski pristupačne za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama, čime također potiču njihovu inkluziju u zajednicu. Više informacija o udruzi Scope i njihovim nastojanjima u pristupačnosti komunikaciji možete doznati na sljedećem linku: http://www.scopeaust.org.au/service/communication-access/